Karlovac - tvrđava između četiri rijeke

Godinama je slavni slikar, arhitekt i izumitelj 

Leonardo da Vinci opisivao i maštao o 

IDEALNOM gradu u obliku zvijezde.

U Leonardovo, renesansno doba, u obrisima zemljanih bedema i bastiona

NASTAO je i grad KARLOVAC.

U drugoj polovici 16. st. ratna sila Turskog Carstva sve opasnije ugrožava mir zapadne Europe. Dolazi do velikog etničkog pomicanja prema zapadu pa čitavi prostori Hrvatske ostaju prazni. 

Austrijsko Carstvo i zapadna Europa smišljaju kako se obraniti od Turaka te donose odluku o gradnji velike i moderne ratne tvrđave.

Tvrđava je trebala biti vojni, strateški i politički štit od Turaka.

Vojno-obrambeni razlozi odredili su, prema zaključcima Sabora održanog 1579. g. u Brucku na Muri, položaj buduće tvrđave na kupskoj obrambenoj granici. Mjesto za podizanje tvrđave odredio je štajerski nadvojvoda Karlo po kojem je grad dobio ime: Karlstadt. Danas se prihvaća da je gradnja nove tvrđave započela 13. srpnja 1579. godine kako je zabilježeno na prvom planu buduće tvrđave.

Renesansni su graditelji trebali naći odgovor kako najdjelotvornije odoljeti mogućoj turskoj topničkoj opsadi.

To su postigli u izboru novog građevinskog materijala-zemlje jer je jedino ona mogla odoljeti napadima turskih topova. Zemljana tvrđava bila je kratkog trajanja, trebalo ju je stalno popravljati, ali je bila gotovo neopisiva prepreka za najjače topovske udare neprijateljske vojske.

Tako je vanjski zemljani oklop "Zvijezde" stalno popravljan, ali oblik mu je ostao isti - tvrđava sa šest bastiona i šest zemljanih bedema sa širokim grabama ispunjenim vodom.

Prve dvije godine bile su najvažnije u povijesti novog grada. Već 1580. g. grad naseljavaju vojnici, a zatim i stanovnici okolnih područja te ih car Rudolf naziva građanima grada Karlovca.

Grad je tijekom godina rastao i razvijao se te je u 200 godina prerastao svoj obrambeni, povijesni oklop.

U 17. st. Karlovac gubi ulogu vojne utvrde i postoje trgovački grad. Postaje jedan od najvažnijih trgovačkih gradova u jugoistočnoj Europi.

Do gradnje željezničke pruge (1873.) Zagreb-Rijeka traje "zlatno doba grada"

Karlovac do tada igra veliku ulogu u političkom i kulturnom životu Hrvatske.

Bedemi i bastioni tijekom tog razdoblja sve više propadaju te 1902. god. gradska uprava raspisuje natječaj za njihovo uređenje.

Tako je 1926. god. grad počeo na njima graditi nove kuće, ulice, šetališta, igrališta. Takav oblik i namjena grada ostala je sve do danas

Početkom 20. st. Karlovac dobiva obilježje industrijskog grada. Razvija se tekstilna, kožarska, građevinska, metalna industrija te pivovara.

.

Šesterokraka utvrda danas je teško prepoznatljiva, ali ipak takva dovoljno svjedoči o povijesnim prilikama u kojima je i zbog kojih je zasnovana tvrđava i novi grad Karlovac.

Karlovac je branio Hrvatsku od 16. st. pa tako i 90-ih godina u Domovinskom ratu (1991-1995), kada se našao na rubu pobunjenog dijela Hrvatske.

Grad je u Domovinskom ratu pretrpio golemu štetu, ali je još jednom potvrdio da je hrvatski štit od napada s istoka i juga.

Tekst: Gordana Peraković