 |
Stari
grad Dubovac
|
Tvrđava Dubovac sagrađena je na brežuljku sjeverozapadno od grada i jedan je od simbola
Karlovca. Sam naziv potječe od praslavenske riječi DUB ili DAB što znači
hrast. I danas su brežuljci u okolici obrasli hrastovim šumama.

Pretpostavlja se da je već u 13
st. postojala gradina koju je podigla "Plemenska općina Dubovačka" ili ju je izgradio Bela IV. za obranu od
Tatara. Prvi poznati vlasnici bili su plemići Sudari koji su Dubovac dobili
od kralja Ludovika 1387.g. Sredinom 15.st. vlasnicima postaju
Frankopani. Stjepan Frankopan daruje gradinu sestri
Katarini, udatoj za slavnog Nikolu Šubića Zrinskog. Njihova djeca Juraj i Nikola založili su grad za 200 forinti i 400 dukata u zlatu da bi otplatili očeve
dugove.
U 16.
st. služio je kao spremište namirnica s dubovačkih
posjeda, jer se naselje podno gradine razvilo u značajno trgovačko i obrtničko središte. Toranj je služio kao
tamnica, a na pravokutnoj kuli bio je pokretni most.
Zbog prodora Turaka 1579.g. počinje gradnja grada Karlovca na zemljištu
Zrinskih. Velik broj dubovačkih obitelji tada se zbog sigurnijeg života preselio u novoutvrđeni grad. Stari grad tada zbog strateškog položaja služi za čuvanje i skladištenje
municije, a u vlasništvu je bečkog dvora koji prema dokumentima nije nikada Zrinskima isplatio kupljenu
zemlju. Nakon neuspjele Zrinsko - frankopanske urote dubovački posjed prelazi u vlasništvo karlovačkih
generala, do dolaska Francuza 1809.
U 17. i 18.
st. obnavlja se, a izgradnja Karoline i Lujzijane uzrokuju ponovni razvoj naselja podno
gradine. Francuzi su ostavili značajan trag i klasicističkim drvoredom platana
(Marmontova aleja). Nakon Francuza dolazi pod vlast Austrije i u 19.
st. obnavlja se u duhu romantizma.
Da ga sačuva od propadanja ponovno ga preuzima gradska općina koja uz pomoć
"Društva za poljepšanje grada" i planinarskog društva
"Martinšćak" pokreće akciju uređenja. Za vrijeme 2.svjetskog rata Stari grad je u potpunosti zapušten i znatno oštećen. 1952.g., na inicijativu planinarskog društva
"Dubovac", pokreće se restauracija i
konzervacija. Radovi su trajali 7 godina, a najstariji kulturno povijesni spomenik danas je hotel - restoran te privlačno izletište.
Opisujući Karlovac sa Starog grada
Dubovca, pjesnikinja Dragojla Jarnević je zapisala:
"Vidik od grada je neizrecivo
krasan. Pred nama eno Karlovca kako se prostire, a Kupa vijuga uz njega kao srebrni
pojas. Tamo niče vareško polje, dolje sela i šume, na desno vrhovi bregova na
granici, lijevo bregovi i brežuljci iskićeni vinovom
lozom...
Upravo se naužih tog
pogleda. Da, krasna je moja zemlja... "
Tekst: Una Kociper
|