Vrlovka

U zapadnom dijelu ozaljskog kraja nalaze se brojne manje pećine, jame i ponori. Najpoznatija pećina među njima je zasigurno Vrlovka. Otvor te naše pećine okrenut je prema površini rijeke Kupe. I, evo, tu je pećina bez sumnje još jedan neiskorišten biser među mnogim prirodnim ljepotama našeg kraja.
 

POVIJEST PEĆINE

Pećina Vrlovka (iliti Brlovka prema nazivu obližnjeg Brlog-grada) poznata je stanovnicima ovog kraja već odavno o čemu svjedoče nađeni predmeti i tragovi u pećini (oruđe iz prapovijesnog i rimskog razdoblja,ulomci posuda,rimski novci,lumbarde pa čak i ljudske kosti). Vjerojatno je služila tijekom povijesti i kao sklonište od raznih neprijatelja koji su haračili tim prostorom.

1927. godine zainteresirali su se za pećinu planinari iz tadašnjeg planinarskog društva «Runolist» (Zagreb). Svake nedjelje stizali su planinari iz Zagreba koji su uz pomoć nadzornika pruge Julija Crnkovića i njegovih radnika, te brojnih skupina planinara i stanovnika Kamanja preuređivali puteve kroz pećinu i uređivali pristup pećini. Miniranjem stijena uz kopneni ulaz uređen je i lakši pristup. Do tada se u pećinu moglo dolaziti jedino čamcem kroz vodeni, Dorin otvor.1928.godine otvorena je pećina za javnost.Vlasnik zemljišta Filip Lončar brinuo se o posjetu pećine a čak su tiskane i ulaznice (za ulaz se plaćalo 2 dinara).U razdoblju drugog svjetskog rata prestalo je zanimanje za Vrlovku.

U poslijeratnom razdoblju planinari iz speleološkog Odsjeka P. D. »Željezničar» (Zagreb) i spelološke grupe P. D. »Dubovac» (Karlovac) vrše meteorološka mjerenja, arheološka istraživanja i kartiranje pećine.Karlovački planinari su također obnovili i očistili puteve kroz pećinu.Zbog svog značaja pećina je 1962.godine proglašena spomenikom prirode te je tako uvrštena na popis zaštićenih objekata prirode u Hrvatskoj.

MORFOLOŠKI OPIS PEĆINE

Vrlovka je nastala u području jurskih vapnenaca a najveći dio prostora pećine oblikovan je radom vode.Pećina je u stvari odvodni sustav nekad dreniranih podzemnih voda s obronaka uzvišenja iznad Kamanja.

Nakon ulaza najprije se nailazi na oveći podzemni prostor(ulazna dvorana) otkuda dalje vodi glavni pećinski kanal u unutrašnjost pećine.

Kanal ima niz suženja i proširenja.Dublje u pećini nalaze se brojne kalcitne tvorevine tj. stalaktiti,stalagmiti i kalcitne zavjese.Za vrijeme kišnog razdoblja u pećini nastaju mala «jezera».U završnom dijelu pećine s desne strane nalaze se male vodene kaskade.Dužina glavnog kanala pećine Vrlovke za sada iznosi 380m.Najpoznatiji spiljski ukrasi su «Plašt», zatim «Buzdovan», «Lipa»,»Nijagara».

Tea Đukić, 3.E